DAN INŽENJERA REPUBLIKE HRVATSKE 2021.

Zagreb, 2. ožujka 2021.

Uz poštivanje epidemioloških mjera i online direktan prijenos, na Građevinskom, Arhitektonskom i Geodetskom fakultetu u Zagrebu, Hrvatski inženjerski savez (HIS) i Akademija tehničkih znanosti Hrvatske  (HATZ),  tradicionalno, 2. ožujka, organizirali su Dan inženjera RH.

Dan inženjera RH održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, te Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.

Ovogodišnji Dan inženjera Republike Hrvatske, pod sloganom  „Inženjeri – graditelji budućnosti“,  osvrće se na problematiku potresa i ključnu ulogu inženjera na području preventive i sanacije građevinskog fonda, kao i na potencijale do sada nerealiziranog mega projekta  „Zagreb na Savi’“.

„Hrvatska inženjerska struka još je jednom, ovaj put nažalost u potresima pogođenoj  Hrvatskoj, dokazala svoju važnost, stručnost i spremnost da reagira na pouzdan i profesionalan način, dokazujući da su inženjeri, ukoliko se na adekvatan način koriste njihova znanja, čuvari sigurnosti društva danas i graditelji njegove budućnosti sutra“, naglasio je u svom uvodnom govoru dipl. ing. građ. Zdravko Jurčec, predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS).

Prof. dr. sc. Vladimir Andročec, HATZ, u svom pozdravnom govoru naglasio je kako inženjeri imaju zadaću razvijati i održavati društvo. Do danas, inženjeri su dali veliki doprinos nizu različitih aktivnosti i postignuća u razvoju ljudskog roda, a kako vrijeme odmiče, inženjeri nam postaju sve značajniji.

Pozdravni govori

Skup su prigodno pozdravili i domaćini, dekan Građevinskog fakulteta, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, prof. dr. sc. Bojan Baletić, dekan Arhitektonskog fakulteta te izv. prof. dr. sc. Almin Đapo, dekan Geodetskog fakulteta u Zagrebu.

Zajedno sa kolegama iz struke Građevinski fakultet je kroz 2020. godinu uspješno odgovorio na izazove koje im je ta godina donijela. Fakultet je tako, neposredno nakon potresa pokrenuo aktivnosti vezano uz organizaciju Centra za potresno inženjerstvo.
(Prof. dr. sc. Stjepan Lakušić)

Pred svima nama su značajni izazovi koje su potresi učinili još složenijima, stoga je na inženjerima da pronađu adekvatna rješenja kako bi mogli osigurati bolju kvalitetu života građana,  kako danas, tako i u budućnosti.
(Prof. dr. sc. Bojan Baletić)

Protekla godina je bila za svih nas jako teška i zahtjevna, obzirom na potrese i pandemiju. Inženjeri su na terenu bili prvi, a biti će i posljednji u svojim nastojanjima da što lakše prebolimo ove teške trenutke.
(Izv. prof. dr. sc. Almin Đapo)

Dipl. ing. el. Darko Horvat, ministar Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine podcrtao je da možemo biti spokojni jer imamo stručne kapacitete za obnovu Hrvatske te da mu je želja stvoriti uvjete za povratak domaćih dokazanih inženjera trenutačno zaposlenih u inozemstvu završavajući:
 „Ideja, koja je pokretač, motor i akcelerator razvoja je ta koja krasi  inženjere.“

Izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja, u svom pozdravnom govoru naglasila je kako, iz jezično povijesne, humanističke perspektive, riječ „inženjer“ dolazi od francuske riječi „genie“, označava izvanrednu snagu duha, kreativnosti i inventivnosti, odnosno osobu koja umije riješiti probleme. Zahvalila je svim našim fakultetima što potiču kreativnost i inventivnost te je poručila da struka može računati na daljnju pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja u svom radu.

Akademik Ignac Lovrek, tajnik razreda za tehničke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti poručio je kako trebamo nastaviti gledati u budućnost i ostati graditelji budućnosti, te kao takvi moramo stalno proučavati kakvo nam sveučilišno obrazovanje treba.

Prof. dr. sc. Vjera Krstelj, predsjednica Povjerenstva za FEANI HIS-a, skrenula je pažnju na FEANI-ev projekt osiguranja 1000 mentora za 1000 nadarene djece koja traže intenzivnu i širu naobrazbu. U ovom trenutku FEANI-u (Europskoj federaciji nacionalnih inženjerskih saveza) nedostaje oko 200 mentora

Pozvana predavanja

Nedavni potresi u Zagrebu i Petrinji dio su niza nepogoda u bližoj povijesti unutar jednog stoljeća na području Hrvatske, podsjetio je mr. sc. Željko Uhlir u svom predavanju „Potresi i obnove od Dubrovnika do Zagreba“.

„Obzirom da u ovakvim elementarnim nepogodama uvijek nastaju štete na građevinama, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je osnovalo Sektor za provođenje mjera ublažavanja posljedica elementarnih nepogoda radi osiguranja kontinuiteta u djelovanju, praćenju struke i suradnji s drugim državnim tijelima“, rekao je Uhlir.

„Potresi u Hrvatskoj 2020. iz perspektive konstruktora („statičara“)“

Potresi, koji su pogodili 2020. Hrvatsku, ugrozili su živote građana i napravili veliku štetu na građevinskom fondu, ukazujući i dajući specifičnu težinu ulozi projektanata konstrukcija  odnosno konstruktora tj. ”statičara”, istaknuli su izv. prof. dr.sc. Josip Atalić,  izv. prof. dr.sc. Mario Uroš i docentica dr. sc. Marta Šavor Novak sa Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Potres je razotkrio brojne probleme i dao ovom dijelu struke jednu novu perspektivu, a posebice razinu odgovornosti za živote ljudi.To je posebice došlo do izražaja prilikom provedbe brzih pregleda oštećenja i uporabljivosti građevina kad su statičari već nakon par sati nakon potresa bili na terenu, pokušavajući odgovorno savjetovati sugrađane o njihovoj sigurnosti i aktivnostima koje je potrebno provesti. Slijedi dugotrajni proces obnove i brojne odgovorne aktivnosti, bitne za sigurnost građana. Ključno je  osvijestiti građanstvu ovu problematiku i prikladno preventivno djelovati.

„112 godina od Mohorovičićevog predavanja u HDIA – gdje smo sad i koji su izazovi“
Neizmjeran doprinos prof. dr. sc. Andrije Mohorovičića, hrvatskog geofizičara i istaknutog hrvatskog znanstvenog djelatnika na području meteorologije i seizmologije s kraja 19. i početka 20 stoljeća, pojasnila je doc. dr. sc. Iva Dasović sa Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Mohorovičić, inače rodom iz Volovskog kraj Opatije, održao je svoje poznato predavanje 1. ožujka 1909. upravo u Hrvatskom društvu inžinirah i arhitekata  pod naslovom „Djelovanje potresa na zgrade“ što se smatra početkom inženjerske seizmologije u Hrvatskoj.

Potencijalni mega projekt Zagreb na Savi – mogući zamašnjak novog razvoja Zagreba

“Sava i Zagreb, nikad završena priča”

Zdravko Jurčec  dipl. ing. građ., predsjednik HIS-a, izv. prof. dr. sc. Eva Ocvirk i prof. dr. sc. Neven Kuspilić posebno su se osvrnuli na, kao što su sami istaknuli, nikad završenu priču Zagreba na Savi. Projekt se temelji na radu rađenom tijekom prošle godine kao i na podlogama, konceptima i promišljanjima osmišljenih posljednjih 4 do 5 godina.

„Povijesno spominjani gradonačelnik grada Zagreba Većeslav Holjevac došao je, slikovito rečeno svojom vizijom razvoja Zagreba do Save i – prešao ju. Priželjkujemo sada kako podariti novu dimenziju održivog života samoj Savi. Stručnjacima je poznato da, slikovito rečeno, odnos Save i Zagreba nije raščišćen na mnogim područjima – od prometa, vodoopskrbe, energetskog potencijala do urbanizma te sporta i rekreacije.  Promišljamo kako renaturalizirati prostor oko Save i prilagoditi ga održivom razvoju u pojasu od Samobora, Zaprešića, Zagreba, Velike Gorice, Dugog Sela, Rugvice,  otvarajući vrata prema Sisku u jedinstveni održivi prostor u kojem živi jedna trećina hrvatskog stanovništva.  Ovaj projekt od nacionalnog strateškog interesa, čija realizacija,  prema sadašnjim saznanjima i procjenama,  dosiže 1 milijardu eura, zaslužuje, kako fokus HIS-a tako i pažnju šire javnosti te mu namjeravamo u skoroj budućnosti posvetiti posebnu konferenciju“, zaključio je Jurčec.

Cijeli skup možete pogledati na facebook stranici HIS-a koristeći sljedeću poveznicu: https://www.facebook.com/his.hrvatski.inzenjerski.savez/videos/500997304225047/