Dan inženjera RH 2017

Pozdravni govor

predsjednica HIS-a prof. dr. sc. Vjera Krstelj

(izvadak)

Svjetskom danu inženjera, Europskom danu inženjera i Danu inženjera mnogih država pridruži put zaredom HIS,  organizacijom Dana inženjera u suradnji s Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske, HATZ-om.

Ove godine domaćin Danu inženjera bio je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Posebno se zahvaljujemo dekanu prof. dr. sc. Vladimiru Jambrekoviću na izuzetnoj podršci, kvalitetnom druženju i osiguranom temelju naše daljnje uspješne suradnje.

Zahvaljujemo suradnicima i djelatnicima Šumarskog fakulteta i našoj članici udruzi Hrvatskom šumarskom društvu na pomoći u organizaciji ovog uspješnog skupa.

Također zahvaljujemo rektoru Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damiru Borasu i suradnicima na podršci, te akademiku prof. dr. sc. Stjepanu Jeciću koji je pozdravio skup ispred HAZU.

Obilježavanje Dana inženjera pozdravili su također u ime pokrovitelja skupa izaslanik predsjednika Vlade  Republike Hrvatske, izaslanici predsjednika Sabora i gradonačelnika grada Zagreba.

Tema Dana inženjera 2017. godine bila je:

ŠUME, DOBRA OD INTERESA I OSOBITE DRŽAVNE ZAŠTITE ULOGA DRVNE TEHNOLOGIJE I ŠUMARSTVA U KRUŽNOJ EKONOMIJI

Uzmu li se u obzir opće korisne funkcije šuma, jasno je da su šume dobra od interesa države, a jesu li i koliko su uključene u „osobitu državnu zaštitu“, kao što to piše u Zakonu o šumama, pitanje je na koje želimo dati odgovore.

Trajna i nezaobilazna tema svih značajnijih skupova HIS-a je obrazovanje stoga teme pozvanih predavanja uključuju znanost i obrazovanje.

HIS treba i nastoji postići: – utjecaj na svim razinama formalnog obrazovanja za poticanje i stjecanje znanja i kompetencija u STEM području.

HIS organizira i pruža podršku: – cjeloživotnom neformalnom obrazovanju, evidenciji i validaciji neformalnog i informalnog obrazovanja  za potrebe mobilnosti unutar Europske unije i šire, – usklađivanju i priznavanju inženjerskih kvalifikacija u Europi.

Domaćin Dana inženjera RH

    Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu

Prilikom pozdravnog obraćanja skupu, dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Vladimir Jambreković uputio je tople riječi dobrodošlice svim nazočnima.
Iskoristio je priliku zahvaliti se organizatorima na ukazanom povjerenju za domaćinstvo, naglasivši činjenicu da postojeća vodstva HIS-a i HATZ-a u kontinuitetu daju podršku inženjerima šumarstva i drvne tehnologije u njihovim nastojanjima da se glas struke u društvu bolje čuje.

Suvremeno šumarstvo je znanost, posao i umijeće gospodarenja i čuvanja šuma te s njim povezanog zemljišta, za trajnu dobrobit gospodarstva, društva i okoliša.

U nastavku, dekan je istaknuo  da se šumarska nastava odvija na ovim prostorima bez prekida od 1860. godine, a drvnotehnološka od 1948. godine. Da je tome tako treba zahvaliti stalnom praćenju razvoja znanosti i gospodarstva te sukladno tome osvježavanju i usavršavanju studijskih programa.

Danas je osnovni cilj ove visokoobrazovne institucije usmjerenost ka optimalnoj osposobljenosti budućih inženjera, što je moguće postići uvođenjem mjerljivih kriterija za praćenje nastave, ali i svih ostalih ključnih aktivnosti, radi osiguravanja uvjeta za stalno unapređivanje kvalitete uz pomoć učinkovitog upravljanja procesima.

Više o govoru dekana Jambrekovića možete pročitati u HIS info 9, posvećenom održavanju Dana inženjera RH.

Obilježavanje Dana inženjera pozdravili su:

U ime pokrovitelja Dana inženjera osobni izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske

 Doc. dr. sc. Matko Glunčić Državni tajnik za znanost i obrazovanje

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

prof. dr. sc. Davor Romić, dipl. ing. agr.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora

Marijan Maras, dipl. ing. el.

Pročelnik Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj

Izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba

Prof. dr. sc. Damir Boras

Rektor Sveučilišta u Zagrebu

Akademik Stjepan Jecić

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, HAZU Tajnik Razreda za tehničke znanosti

Dan inženjera RH

Uvodno izlaganje

AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE, HATZ
Prof. dr. sc. Vladimir Andročec, predsjednik

HATZ – doprinos u razvoju inženjerstva

(izvadak)

Znanost, a posebno tehničke i biotehničke znanosti i tehnologije, temelj su gospodarskog i industrijskog razvoja društva te dugoročno osiguravaju gospodarski rast. Nevjerojatan razvoj tehničkih i biotehničkih znanosti i tehnologija, koji se sve više ubrzava, stavlja pred znanstvenike, stručnjake i inženjere obvezu kritičkog sagledavanja kako pozitivnih, tako i negativnih aspekata i mogućih posljedica tog razvoja, kao i problema brzine i mogućnosti predviđanja učinaka takvog naglog razvoja. U tom smislu nužno je sagledati i društvene, humanističke, a posebno etičke perspektive koje bi taj razvoj trebale ne samo pratiti, nego nastojati i anticipirati etičke, socijalne i socijalno-psihološke dileme i moguća rješenja za njih.

Akademija putem svojih 14 odjela, 5 odbora i 7 centara radi na razvoju i unaprjeđenju kvalitete i prepoznatljivosti hrvatskog inženjerstva, znanosti i obrazovanja te diseminaciji inženjerskog znanja, rezultata znanstveno-istraživačkog rada, promicanju razvoja, izgradnji izvrsnosti i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, u kojem inženjeri imaju ključnu ulogu (npr. angažman na utemeljenju Hrvatske inženjerske komore, rad na projektima od vitalne važnosti za hrvatsko gospodarstvo poput SETA projekta – South-East Transport Axis Baltic – Adriatic” putem Akademijinih Odjela prometnog inženjerstva i Centra za prometno inženjerstvo, sudjelovanje na skupovima i radionicama u organizaciji Euro-CASE-a i JRC-a Europske komisije, koje okupljaju probrane vrhunske znanstvenike, stručnjake i inženjere iz akademske zajednice i industrije…

Akademija je od svog osnutka do danas odigrala iznimno zapaženu ulogu u tehničkim i biotehničkim znanostima te njihovom utjecaju na obrazovanje mladih inženjera, podizanje ugleda i prepoznatljivosti inženjerskih profesija te razvoj znanosti i gospodarstva RH u cjelini. Djelovanje u pogledu prepoznavanja i implementacije hrvatskih strateških razvojnih odrednica te pozicioniranje hrvatske znanosti, a posebno hrvatskog inženjerstva u Europskoj uniji i svijetu među temeljnim su zadaćama Akademije. U tom smislu Akademija želi formulirati i perspektive svoga budućeg rada, stavljajući sve svoje znanstvene, stručne i inženjerske potencijale u službu razvoja gospodarstva, promicanja važnosti i prepoznatljivosti tehničkih i biotehničkih znanosti te obrazovanja i formiranja posebno mladih inženjera, znanstvenika i stručnjaka te zalažući se za implementaciju i popularizaciju koncepcije cjeloživotnog obrazovanja i neprestanog usavršavanja, kao i stvaranja centara izvrsnosti u kojima će se okupljati i profilirati multidisciplinarna suradnja inženjera, znanstvenika i stručnjaka na opću dobrobit.

Dan inženjera RH

Pozvana predavanja

STANJE I PERSPEKTIVA ŠUMA I ŠUMARSTVA HRVATSKE

Akademik prof. dr. sc. Igor Anić

Predsjednik Akademije šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

OBRAZOVANJE ZA BUDUĆNOST

Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga

Prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu

INŽENJERI HRVATSKE DIJASPORE, DODANA VRIJEDNOST GOSPODARSTVU 

Žarko Tomasić, dipl. ing.

Hrvatski svjetski kongres

Dopredsjednik za Europu i voditelj Radnog odbora za gospodarstvo

Znanost i obrazovanje za budućnost: nove  paradigme znanja

 Akademkinja Milena Žic Fuchs

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Academia Europaea

OKRUGLI STOL „Uloga drvne tehnologije i šumarstva u kružnoj ekonomiji“

HIS: 27. veljače 2017.

HIS je i ove godine obilježio DAN INŽENJERA HRVATSKE organizacijom okruglog stola s kojeg su se zaključci predstavili sudionicima na Danu inženjera Hrvatske.

Hrvatski inženjerski savez u suradnji s Hrvatskim šumarskim društvom, članicom HIS-a i Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizirao je okrugli stol na kojem su sudjelovali profesori i znanstvenici, stručnjaci, gospodarstvenici i dobri poznavatelji prilika u sektoru šumarstva, preradi drva i proizvodnji namještaja. Nastojalo se dati odgovore na pitanje: na koji način i koliko doista raspolažemo šumama?

Kružna ekonomija je novi koncept suvremene ekonomije za pametan, održiv i uključiv rast. Temeljne postavke takvog sustava obilježava težnja prema učinkovitom korištenju, oporabi, recikliranju i ponovnom korištenju resursa kako bi se ograničili negativni ekološki otisci europskog gospodarstva i ostvario gospodarski rast. Čvrsto smo uvjereni da kompetentni stručnjaci iz područja drvne tehnologije i šumarstva mogu svojim promišljanjima dati jasne smjernice kako da ove gospodarske grane aktivno pridonesu ostvarenju kružne ekonomije i održivoga rasta hrvatskoga ali i europskoga gospodarstva.

Temeljem rasprave i donesenih zaključaka, raznim oblicima podrške i sudjelovanjem u razmjeni informacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini, Hrvatski inženjerski savez nastojat će pridonijeti iznalaženju najboljih smjerova gospodarenja našim šumama.

OKRUGLI STOL – ULOGA DRVNE TEHNOLOGIJE I ŠUMARSTVA U KRUŽNOJ EKONOMIJI

Predavanja:

prof. dr. sc. Ivica Tikvić                        Općekorisne  funkcije šuma i usluge šumskih ekosustava

prof. dr. sc. Boris Hrašovec                 Zaštita šuma – Aktualni problemi u šumama Hrvatske

Drago Biondić, dipl. ing.                     Raspolaganje drvnom sirovinom – Prokletstvo resursa

Oliver Vlainić, dipl. ing.

mr. sc. Damir Delač                             Hrvatsko šumarsko društvo – Utjecaj na javne politike

 dr. sc. Renata Ojurović                       Strateške odrednice razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja

 mr. sc.  Marko Žmire

dr. sc. Josip Faletar                             Primjena koncepta kružne ekonomije u preradi drva i proizvodnji namještaja

dr. sc. Dominik Poljak

mr. sc. Josip Dundović                        Energetski potencijal šumske biomase

 ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA Uloga drvne tehnologije i šumarstva u kružnoj ekonomiji

Zaključke Okruglog stola “Uloga drvne tehnologije i šumarstva u kružnoj ekonomiji” na Danu inženjera prezentirala je:
prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić
Šumarski fakultet

ZAKLJUČCI:

• —Incidencija pojave debalansa (ili nepostojanih, ekstremnih stanja) u kontinuumu bioloških procesa u šumama Hrvatske se pojačava (od prirodnih do antropogenih) što ima za posljedicu neravnomjernost dostupnosti šumskih resursa u vremenu, količinama i kvaliteti.
• —Tromost operativnog šumarskog sustava „sputanog“ kompleksnom i neelastičnom legislativom (zakon o šumama, pravilnici koji reguliraju primjenu zaštitnih sredstava, certifikacija šuma, praksa prodaje drvne sirovine, licitacije, rokovi, žalbe i sl.) dodatno otežava ionako složene uvjete u kojima se nastoji potrajno gospodariti šumskim resursima.
• —Prilikom promišljanja i donošenja zakonodavnih propisa, strateških i operativnih odluka treba snažnije uključiti šumarsku i drvnotehnološku struku te uvažavati njezino mišljenje i stavove.
• —Šume i šumsko zemljište treba zaštititi kao resurs od općeg dobra.
• —Ako Hrvatske šume budu nastojale udovoljiti izuzetno velikoj potražnji za drvnom sirovinom može se narušiti održivo gospodarenje hrvatskim šumama.
• —Nužno je promijeniti paradigmu da je profitabilnije izvoziti trupce i piljenu građu nego uz korištenje znanja razviti i izvoziti nove proizvode s dodanom vrijednošću.
• —Treba razvijati svijest o vrijednosti i načinu korištenja šumskih resursa primjenom koncepta kružnog gospodarstva.
• —Radi zaštite malih i srednjih poduzetnika primarne prerade drva i razvoja kružne ekonomije treba poticati dioničarstvo malih i srednjih poduzetnika primarne prerade drva i drugih zainteresiranih subjekata (državno poduzeće Hrvatske šume i jedinice lokalne uprave i samouprave) da na optimalnim lokacijama i tehnološkim konfiguracijama razvija energetski i ekonomski samoodržive drvne logističke centre kao pretpostavku za specijalizaciju i podjelu rada dalje finalizacije proizvoda.
• —Provedbom transparentnih natječaja prodaje šumskih resursa treba provesti  „kreativnu destrukciju” (promjenu tržišnih odnosa) odnosno uspostaviti optimalni sustav opskrbe drvnom sirovinom proizvođača koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja u funkciji gospodarskog rasta i konkurentnosti.
• —Primjena koncepta kružne ekonomije u sektoru prerade drva i proizvodnje namještaja mora se bazirati na što višem stupnju finalizacije drvnih proizvoda kako bi se ostvarila što veća dodana vrijednost na cijenu trupca te osigurala nova radna mjesta.
• —Naglasak u kružnoj ekonomiji i održivom razvoju treba staviti na proizvodnju materijala, odnosno proizvoda na bazi biomase i industrijskih drvnih ostataka (iverice, vlaknatice, biokompozitni materijali), kako bi se postigla što veća ekonomska dobit te povećao sirovinski potencijal višestrukim recikliranjem drvnih materijala i proizvoda nakon završetka životnog ciklusa proizvoda.
• —Kogeneracijska postrojenja moraju koristiti biomasu koja se ne može preraditi u drvne materijale i proizvode te iskorištavati energiju biomase visokog toplinskog kapaciteta za proizvodnju električne energije, a energiju nižeg toplinskog kapaciteta za proizvodnju toplinske energije (za procese sušenja drva, odnosno grijanje vlastitih industrijskih pogona i ureda, kao i drugih objekata izvan industrijskog pogona).
• —Dugoročna implementacija strategije kružne ekonomije, visokog stupnja finalizacije, kaskadne uporabe drva i zbrinjavanja drvnih ostataka nije moguća bez donošenja zakonodavnog propisa kojim će se regulirati da održivo gospodarenje drvnim resursima kroz vođenje tehnoloških procesa u drvnoindustrijskim pogonima preuzmu diplomirani inženjeri i magistri inženjeri drvne tehnologije kao licencirani stručnjaci.