Osnivanje HIS-a
Osnivanje HIS-a
Gotovo istodobno s osnivanjem stožernih ustanova hrvatskog kulturnog identiteta kakve su Sveučilište u Zagrebu (1874.) i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (1861.) dolazi do utemeljenja inženjerske udruge. To je doba kada u Europi jača industrijski razvitak pa tako i potreba za stručnim, dobro obrazovanim tehničkim stručnjacima. Pripreme za osnutak inženjerske udruge započele su 1875. godine. Više od pola stoljeća osnovna aktivnost udruge odvijala se u strukovnim i višedisciplinarnim društvima. Kroz 133 godine postojanja, HIS se, među ostalim, usmjerio na skupljanje i ujedinjavanje tehničkih snaga radi rada na zajedničkom dobru; promicanju i zaštiti strateških interesa inženjera vodeći računa da se štiti i poboljša ekonomsko stanje, socijalni položaj , radni uvjeti te ugled i čast inženjera u javnom životu; promicanju etike inženjerskog poziva; brigu o obrazovanju te znanstvenom i stručnom usavršavanju svojih članova; stvaranju preduvjeta za za poticanje i ostvarivanje tehnološkog i gospodarskog razvitka Hrvatske; očuvanje okoliša i održivi razvitak.
Vraniczanyjeva palača
S obzirom na svoju povijest i značaj, Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom a upravo se HIS može podičiti činjenicom da je smješten u neorenesansnoj Vraniczanyjevoj palači, kulturnoj baštini na ponos Zagreba i Hrvatske.
Donji grad u kojem je zgrada HIS-a, je poznat po svom urbanizmu, tu se nalazi jedinstven zeleni pojas gradskih trgova-perivoja nazvan Zelena potkova ili Lenuzzijeva potkova. Zasnovan prema zamislima urbanista Milana Lenuzzija u drugoj polovici 19. stoljeća, predstavlja najveće i najznačanije urbanističko-hortikulturno ostvarenje u hrvatskoj gradogradnji.
HIS se nalazi u okružju drugih znamenitih zgrada na obližnjem Zrinjevcu (HAZU) te nedaleko Strossmayerova trga na kojem su iznimno raskošne zgrade s bogatim pročeljima – uz neorenesansnu palaču Vranyczany (1882.-83., arhitekt Otto Hoffer) u kojoj Moderna galerija tu su i palača Priester (danas Odsjek za povijesne znanosti HAZU) i Hotel Palace, obje s kraja 19. stoljeća te djela zagrebačkih arhitekata Lea Hönigsberga i Julija Deutscha, poznatih po gradnjama u neobaroknom stilu.
Zahvaljujući velikom nastojanju i vještini bivšeg predsjednika prof.dr.sc. Jure Radića i njegovih vrijednih suradnika u premošćavanju poteškoća prvenstveno u nedostatnim sredstvima za održavanje Doma HIS-a, a naročito velikih sredstava za obnovu fasade ove lijepe zgrade, vanjska fasada zgrade je obnovljena 2011 godine. Na donjim slikama vidi se hvale vrijedan rezultat.
125. GODIŠNJICA HRVATSKOG INŽENJERSKOG SAVEZA (2003.)
Stodvadesetpet godina postojanja i uspješnog rada jedne dobrovoljne udruge izniman je jubilej. Upravo toliko vremena proteklo je od osnutka Kluba inžinirah i arhitektah u Zagrebu – preteče Hrvatskog inženjerskog saveza. U tom dugom razdoblju, prepunom svakojakih događaja kroz koje je prolazio hrvatski narod naša je inženjerska udruga doživljavala uspone i stagnacije, razdoblja intenzivnog rada, jačanja i uvažavanja, ali i zatiranja. Bila je prisutna u rješavanjima mnogih općenito značajnih tehničkih problema, iz nje su izrasla mnoga ne samo u hrvatskim razmjerima velika imena. Prolazeći kroz mnoge radosti i tjeskobe, nadživjela je eto i sklona i nesklona vremena da bi danas u slobodnoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj mogla pronalaziti putove svoga suvremenog djelovanja.
Ovaj jubilej prigoda je za osvrnuti se na prijeđeni put, za odati počast svim onim vrijednim članovima koji su ugradili mnoge sate i dane svoga rada u napredak i razvitak naše udruge, a osobito onima koji su ugradili svoje živote u našu slobodu i tako stvorili mogućnost promišljanja i gradnje budućnosti.
Prof. dr. sc. Jure Radić
Predsjednik HIS-a (od 1995. do 2011.)
