Održan Dan inženjera Republike Hrvatske
foto: Ivica Bitunjac
Hrvatski inženjerski savez je 2. ožujka 2023. u Staroj gradskoj vijećnici održao tradicionalno obilježavanje Dana inženjera Republike Hrvatske. Skup je održan u suradnji s Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske, te pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
U nastojanju da javnosti ukažemo na aktualne teme, ovogodišnji Dan inženjera Republike Hrvatske održao se pod nazivom „Urbanizam i arhitektura – pokretači održivog razvoja Hrvatske“.
Skup je okupio znanstvenike i stručnjake sa sveučilišta, akademija, instituta, predstavnike komora, industrije, te poduzetnike. Izmjena iskustva i predstavljanje inženjerskih rješenja putem održanih predavanja predstavlja najdjelotvorniji način proširivanja novih znanja, ideja i tehnologija u službi inženjerstva i razvoja gospodarstva.
‘‘U godini u kojoj obilježavamo 145 godina od osnivanja tada kluba, a danas Hrvatskog inženjerskog saveza, naša je pozornost usmjerena prema prostoru kao nacionalnom dobru, koje zahtijeva posebnu obazrivost u korištenju i planiranju razvoja, čemu se na žalost ne pristupa na sustavan način. Na arhitektonskoj i urbanističkoj struci je i odgovornost i zadaća njegove zaštite i unapređenja‘‘, istakao je gosp. Zdravko Jurčec, predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza.
„U području tehničkih znanosti danas imamo službeno 16 polja koja pokrivaju sve tehničke struke kroz obrazovanje,znanost i gospodarstvo. Međutim potrebno je u današnjem složenom svijetu razvijati što više, posebno u obrazovanju i znanosti, multidisciplinarnost i interdisciplinarnost kako bi naši inženjeri bili u mogućnosti pratiti i razvijati sva područja ljudske djelatnosti“ naglasio je gosp. Vladimir Andročec, član Uprave Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.
foto: Ivica Bitunjac
Svoje uvodne govore i pozdrave ujedno su održali i predsjednik Akademije Tehničkih znanosti Hrvatske, gosp. Vedran Mornar, rektor Sveučilišta u Zagrebu gosp. Stjepan Lakušić, izaslanik predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba gradski zastupnik gosp. Robert Faber, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba gosp. Luka Korlaet, izaslanik ministrice Nine Obuljen Koržinek gosp. Davor Trupković, Glavni konzervator Ministarstva kulture i medija, te izaslanik potpredsjednika Vlade RH ministra Branka Bačića, gosp. Željko Uhlir, Državni tajnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Dodjeljeno je priznanje i zahvala Hrvatskog inženjerskog saveza.
Ove godine, HIS je dodijelio Priznanje za izuzetna postignuća Hrvatskoj udruzi stručnjaka zaštite prirode i okoliša koju je preuzeo predsjednik udruge gosp. Nenad Mikulić (slika 3), te Zahvalnicu za financijsku potporu Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske koju je preuzeo izaslanik ministrice Nine Obuljen Koržinek gosp. Davor Trupković, Glavni konzervator Ministarstva kulture i medija (slika 4).
foto: Ivica Bitunjac
(slika 3) Priznanje udruzi HUSZPO (slika 4) Zahvalnica Ministarstvu kulture i medija
Održana predavanja:
Prostor kao nacionalno dobro zahtijeva posebnu obazrivost u načinu korištenja i planiranja razvoja. Na arhitektonskoj i urbanističkoj struci stoji jedna od temeljnih zadaća njegove zaštite i unapređenja.
– predavači:
Prof. emeritus dr.sc. Tihomir Jukić: „Zašto urbanizam i kako dalje?“
Nikša Božić, dipl. ing.arh.: „Postojeći zakonski okvir i njegova prilagodba“
Doc. Lea Pelivan, dipl. ing. arh.: „Održivost u arhitekturi i kružno gospodarenje“
Prof.dr.sc. Sanja Gašparović: „Ususret izazovima grada budućnosti“
Prof. emeritus dr.sc. Tihomir Jukić: „Zašto urbanizam i kako dalje?“
foto: Ivica Bitunjac
Veličina, vrijednost i osjetljivost prostora naših gradova iziskuje inzistiranje na visokoj razini kvalitete i izvrsnosti prilikom rekonstrukcije postojećih i planiranja novih intervencija u prostoru. Takva razina zajamčene kvalitete nije moguća bez sustavnog i sveobuhvatnog/integralnog planiranja. U razdoblju tranzicije, privatizacije, pritisaka kapitala, turistifikacije i gentrifikacije… uloga urbanističke stuke u društvu treba biti jača nego ikada. Njena je zadaća usaglašavanje različitih interesa u prostoru kako bi se očuvale naslijeđene vrijednosti, omogućio razvoj te prije svega osigurao opći (javni) interes u prostoru. Preduvjet tome su, ono što danas nije dovoljno afirmirano, urbanizam i jasna pravila ponašanja u prostoru. Važan je interdisciplinarni pristup i planiranje prostora i gradova uz aktivno sudjelovanje građana. Sve to treba pratiti zakonodavstvo i sustav koji omogućava kvalitetno planiranje prostora
„A kako dalje ?“ – Brojni dokumenti i razvojne politike EU, koje je i Hrvatska usvojila, obvezuju nas na uspostavljanje načela održivog urbanog razvoja od kojih mnoga iziskuju donošenje novih osuvremenjenih standarda planiranja, uz veću participaciju stanovnika. Veliku ulogu pritom ima edukacija budućih stručnjaka koji na polazištima interdisciplinarnog pristupa trebaju preuzeti značajnu ulogu u urbanoj obnovi i planiranju budućeg razvoja poštivajući usvojene europske standarde.
Nikša Božić, dipl. ing.arh.: „Postojeći zakonski okvir i njegova prilagodba“
foto: Ivica Bitunjac
Hrvatska ima bogatu tradiciju planiranja prostornog razvoja, kao i naslijeđe planiranih urbanih predjela koji svjedoče o visokoj razini kulture izgrađenih prostora. Za ostvarenje vrsnoće ukupnog okoliša – što podrazumijeva kako prirodni tako i izgrađeni okoliš – od iznimne je važnosti sustav prostornog planiranja kao osnove koja garantira zaštitu prostora i održivi razvoj zajednice. Preduvjet za učinkovito prostorno planiranje je postojanje kvalitetnog i učinkovitog zakonodavnog okvira koji omogućuje razvoj planerske discipline kako bi se moglo odgovoriti na izazove prostornog razvoja. Od osamostaljenja Hrvatske uloga prostornog planiranja kontinuirano slabi, što se očituje i u prostoru na način da znatan dio prostora koji su izgrađeni u zadnja tri desetljeća nema obilježja održivosti, sklada, funkcionalnosti ni elementarne ljepote. Zastarjeli prostorni planovi ne pružaju više ni odgovore na nove izazove društvenog i prostornog razvoja.
Donošenjem Zakona o prostornom uređenju 2013. godine uvedena je reforma sustava prostornog uređenja, međutim ona nije zaživjela te od donošenja zakona nije donesen nijedan plan u novom sustavu koji je osmišljen tim zakonom. Pripadnici planerske struke kontinuirano traže izmjene zakonodavnog okvira kojim je regulirano područje prostornog planiranja kako bi se omogućio razvoj stručne discipline, osigurao učinkovit sustav prostornog planiranja te u konačnici omogućio društveni razvoj uz osiguranje željene vrsnoće sveukupnog okoliša.
Doc. Lea Pelivan, dipl. ing. arh.: „Održivost u arhitekturi i kružno gospodarenje“
foto: Ivica Bitunjac
Svakodnevno smo svjedoci negativnih promjena i izazova u okolišu, kao i velike brzine kojom se te promjene događaju. Na nama je odgovornost da naše djelovanje bude usmjereno prema održivom razvoju, što je i primarni zadatak UN-ove Agende 2030 za održivi razvoj. Kružno gospodarenje, jedan od bitnih čimbenika održivog razvoja, jest socioekonomski model koji razvija mehanizme prevladavanja strukturnih slabosti tradicionalnog linearnog gospodarstva te potiče inovativnost, produktivnost i konkurentnost. Unutar šireg koncepta kružnosti, niša kružnog gospodarena prostorom i zgradama, analizira cjelokupni utjecaj građevina na okoliš, te posljedično na kvalitetu života u njemu. Ciljevi kružnog gospodarenja prostorom i zgradama su: povećanje trajnosti zgrada u prostoru (postojećih i novoplaniranih), povećanje energetske učinkovitosti, primjena obnovljivih izvora energije i smanjenje količine građevinskog otpada.
Primjenom principa kružnog gospodarenja prostor i zgradama uvodi se inovativni pristup u procesima planiranja, gradnje i upravljanja prostorom i zgradama te gospodarenja građevinskim otpadom, što otvara velike mogućnosti ali i izazove za razvoj struke.
Prof.dr.sc. Sanja Gašparović: „Ususret izazovima grada budućnosti“
foto: Ivica Bitunjac
Odluke o promjenama u urbanom okruženju koje donosimo danas u velikoj će mjeri odrediti mogućnost da gradovi ostanu/postanu mjesta atraktivnog, zdravog i održivog načina života u budućnosti. Suvremeno integralno planiranje ima zadatak iznalaženja odgovara na specifične globalne izazove koji imaju izravan utjecaj na gradove poput klimatskih promjena, nestašice resursa, migracija, pandemija te demografskih i gospodarskih promjena. Primjeri dobre prakse ukazuju na važnost razvijanja urbane fleksibilnosti te prilagodbe modela planiranja koji trebaju težiti održivosti i prilagodljivosti kako bi gradove učinili otpornima na promjene i kvalitetnijim prostorima za život. Među nekima od ključnih aspekata za postizanje održivog prostornog razvoja izdvajaju se: urbana obnova i preobrazba brownfield područja, umrežavanje plavih i zelenih površina, uspostavljanje sustava pristupačnih i sigurnih javnih prostora, osiguravanje jednakosti i priuštivog stanovanja, unapređenje održive mobilnosti, ostvarivanje energetske učinkovitosti, poticanje participacije i naglašavanje urbanog identiteta. Na planerskoj struci, ali i društvu u cjelini, leži odgovornost da ova načela u našim gradovima postanu standard, a ne iznimka.
